Kronična disorganiziranost – kako je prepoznati?

Kronične bolesti su dugotrajne, obično uporne i dosadne, nekad bolne, ali se s njima nekako živi. Slično je to kad je u pitanju kronična disorganiziranost.

Imamo tu i jednu našu riječ – neorganizacija. Ja ju ne volim jer ukazuje na odsustvo organizacije, što često i nije prava slika istine. Osobe koje su suočene s kroničnom disorganizacijom zapravo imaju želju popraviti stvari. Često to same i čine.

Riječ disorganizacija s tim svojim prefiksom “dis” znači da je to jedna organizacija, mrvicu različita i otežana. Ponekad bi samo jedan mali „poguranac“ puno značio za tu osobu.

Kronična disorganiziranost prisutna je u duljem vremenskom razdoblju, često smanjuje kvalitetu života pojedinca i iznova se javlja unatoč naporima osobe da stanje promijeni na bolje.

Otkrivanje uzroka koji stoji iza ovog stanja moglo bi biti važno za klijenta ponajprije jer osoba tada lakše prihvaća situaciju u kojoj se našla i spremnija je na prvi korak ka promjeni.

Za rad s profesionalnim organizatorom otkrivanje bilo kakvih dijagnoza, ako klijent ne želi, nije uvjet niti prepreka za rad. Profesionalni organizatori nisu couchevi niti terapeuti, osim onih koji zaista imaju certifikate. Pridržavanje i ostajanje u vlastitom području rada je ključno.

Poremećaj pažnje s hiperaktivnošću – ADHD

Osobe koje imaju ADHD (eng. Attention Deficit and Hyperactivity Disorder) često skreću pažnju sa zadanog zadatka na različite podražaje. Ti podražaji mogu biti vanjski poput zvukova, glasova, vizualnih podražaja. Oni unutarnji su razne misli, ideje ili brige.

Ljudi koji nemaju ADHD mogu filtrirati strane podražaje i koncentrirati se na zadatak koji trebaju obaviti. Osobe s ADHD-om često imaju mnoge nedovršene projekte i zadatke u poslovnom i privatnom prostoru.

Anksioznost i depresija

Iako se čini da je riječ o prizemnim stvarima, disorganiziranost i kaotično okruženje jedni su od najvećih problema koje prijavljuju anksiozne i depresivne osobe. Emocionalni tereti mogu se povećati do te mjere da počnu stvarati previranje u vanjskom okruženju.

Kod anksioznih i depresivnih osoba postoje teškoće suočavanja s danom, često ne znaju odakle početi. Svakodnevni zadaci kao što je odlazak na posao na vrijeme, slaganje rublja, kuhanje, briga o kućanstvu, mogu postati prava noćna mora.

Poremećaj gomilanja stvari (eng. hoarding disorder)

Tri glavne značajke koje definiraju poremećaj gomilanja stvari uključuju:

1. Akumulacija i neuspjeh u odbacivanju velikog broja stvari koje se većini ljudi čine bezvrijednima
2. Ekstremna zatrpanost i gužva u životnom prostoru koja sprječava korištenje prostorija na uobičajeni način
3. Uznemirenost ili nemogućnost svakodnevnog funkcioniranja uzrokovano gomilanjem stvari